Skauti Gradiške u Tešnju 1930.godine
U knjige ne može da stane sve ono što čini bogata tešanjska prošlost,pa i ona novijeg vremena.
Naime,iz publikacije Ismeta Kapetanovića “Osamljeni orao(Sarajevo,30.11.1931.godine) vidi se da su prvi do sada poznati organizirani izletnici (turisti) na Crnom vrhu i Kiseljaku bili članovi Saveza Izvidnika i Planinki Beograd,društvo ovog saveza iz Bosanske Gradiške,i to 1930.godine.
Glavni organizator i vođa ovog pohoda u Tešnju i Crnom vrhu bio je Tešnjak ,Ismet Salih Kapetanović,načelnik stega,čija je šira porodica iz Tešnja odselila u Bosansku Gradišku oko 1925.godine .U organizaciji skauta bio je i njegov stariji brat Safet Kapetanović.
U uvodu ovog rukopisa govori se o skautima za koje kaže da je to”pokret stvoren za sve nacije i plemena čiji su visoki ciljevi duhovno i tjelesno usavršavanje omladine koju skautizam postiže obrazovanjem karaktera i to prvo navikom na zajednički rad,samopouzdanje,poslušnost prema starijem,ljubav prema bližnjem,službom opštem dobru,staranjem o svom razvitku i higijenskom načinu života.”
Pored ostalog,Kapetanović navodi:”U ovoj sam knjižici opisao logor kojeg sam sa mojim stegom organizovao u divnoj planini Crni vrh kraj mog rodnog mjesta Tešnja,gdje smo uživali i slavili u veličini prirode mnogo dana napajajući naše duše novim snagama i vedrim osjećanjima”.
Gradiščani su u Tešanj došli iz pravca planine Borija,Teslića,niz korito rijeke Usore.Navodi da se u Tešnju znalo za njihov dolazak,da su vlasti obavijestile seoske starješine i žandarmerijsku stanicu da pripaze goste,pa navodi ”gostoprimstvo kakvo se samo može poželiti”.Slijedi opis Tešnja i gradine,dodajući “ovaj drevni grad koji broji preko 6 hiljada stanovnika,muslimana,spominje se u istoriji kao selo usorskih banova koji su tu gospodarili svojim teritorijama.”
Nakon dugog opisa boravka u Crnom vrhu,uz sve raznovrsne aktivnosti skauta,kaže da je skaute primio gradonaačelnik Tešnja.Izražavaju se riječi zahvale cijelom građanstvu tešnja,a u prvom redu gradskoj opštini i njenom načelniku Smail-agi Galijaševiću koji je sve predvidio kako se kaže,da boravak u Tešnju bude što ugodniji.Navodi se i to da je “odbor za logor” ovog društva od sedam izvještaja o logorovanju ocijenio logorovanje u Tešnju,kao najuspješnije i sa najboljim uslovima.
Zanimljivo je da Ismet Kapetanović u dijelu knjige objavljuje i dvadeset i jednu pjesmu koje su,po svemu sudeći,”njegove pjesme”.Mnoge su posvećene Crnom vrhu.
Iz knjige Alija Galijašević
“Na tragovima tešanjske prošlosti”,Tešanj,2003.godine.
PS :Pronalaskom ovih pisanih tragova o izviđačima /skautima iz Tešnja,Bosanske Gradiške,Beograda,otvara se novo poglavlje o utvrđivanju navoda o vremenskom stvaranju ovog pokreta u Tešnju,BiH,EX Jugoslaviji.Bit će još istraživanja na ovu temu.
Priredio:Mujo Pobrić,starješina OI “Crni vrh” Tešanj
